Contact Us

Centrala: 052 511 522
Fax: 052 511 326

UO za poslove gradonačelnika

UO za društvene djelatnosti i opću upravu

Pisarnica:

UO za komunalni sustav, prostorno uređenje i imovinske poslove 

UO za proračun i financije 

UO za gospodarstvo i EU projekte 

Problematika raspolaganja nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave – novo tumačenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Danas je u Gradu Vodnjanu-Dignano održana konferencija za medije povodom aktualne problematike raspolaganja nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

Naime, dana 13. siječnja 2017. godine Trgovački sud u Pazinu, u sudskom postupku vođenom radi utvrđenja prava vlasništva između Republike Hrvatske kao tužitelja i Grada Vodnjana-Dignano kao tuženika, donio je Presudu kojom se Republici Hrvatskoj temeljem zakona priznaje pravo vlasništva na nekretninama koje bi, sukladno dugogodišnjoj pravnoj praksi i dosadašnjem tumačenju zakonskih i podzakonskih propisa, bile nedvojbeno vlasništvo Grada Vodnjana – Dignano.

U obrazloženju predmetne Presude utvrđeno je da, ukoliko je u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, zemljište bilo neizgrađeno, ono se smatra poljoprivrednim zemljištem prema odredbi čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te je prema čl. 3 st. 1. istoga zakona to zemljište ex lege u vlasništvu Republike Hrvatske.

Prema zauzetom stajalištu suda važno je utvrditi „identifikaciju nekretnina“ odnosno da li je nekretnina bila izgrađena ili neizgrađena, a da pri tome uopće nije pravno relevantno da li se nekretnina nalazila unutar ili izvan granica građevinskog područja.

Gradonačelnik Grada Vodnjana-Dignano Klaudio Vitasović istaknuo je slijedeće: „Ovakvo nevjerojatno stajalište suda u direktnoj je suprotnosti sa dosadašnjom pravnom praksom i kao takvo nameće niz pitanja o svrhovitosti i uopće smislu dosadašnjega postupanja glede rješavanja pitanja vlasničkog statusa nekretnina jedinica lokalne samouprave te je napomeuo da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu koji je stupio na snagu 24. srpnja 1991. godine izvršena je pretvorba vlasništva na način da je svo zemljište koje se na taj dan nalazilo izvan granica građevinskog područja, a u zemljišnim knjigama je bilo upisano kao društveno vlasništvo sili zakona prešlo u vlasništvo Republike Hrvatske. Uz prijedlog za uknjižbu prava vlasništva bilo je potrebno priložiti uvjerenje nadležnog upravnog odjela za prostorno uređenje o tome da li se zemljište na dan 24. srpnja 1991. godine nalazilo izvan granica građevinskog područja.

Zemljište koje na dan 24. srpnja 1991. godine nije bilo poljoprivredno zemljište, već je sukladno važećoj prostorno – planskoj dokumentaciji bilo određeno kao građevinsko zemljište, preuzele su jedinice lokalne samouprave sukladno Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Na taj način su jedinice lokalne samouprave svih ovih dvadeset pet godina upisivale svoje pravo vlasništva na nekretninama koje su se nalazile unutar granica njihovog građevinskog područja, a koje su do tada bile upisane kao društveno vlasništvo. Pravna osnova za uknjižbu prava vlasništva jedinica lokalne samouprave bilo je uvjerenje nadležnog upravnog odjela za prostorno uređenje o tome da li se određeno zemljište dan 16. listopada 1990. godine (dan stupanja na snagu Zakona o šumama) te 24. srpnja 1991. godine (dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu), sukladno važećoj prostorno – planskoj dokumentaciji nalazilo unutar ili izvan granica građevinskog područja, pri čemu „identifikacija nekretnina“, odnosno utvrđenje da li je nekretnina bila izgrađena ili neizgrađena nije bila od nikakvoga značaja.“

Viša savjetnica za nekretnine u Gradu Vodnjanu-Dignano Iva Bognar, napomenula je da su sudovi u Republici Hrvatskoj opisanu praksu ne samo provodili već i potvrđivali mnogobrojnim svojim odlukama, a u prilog čemu govore i brojne odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske u kojima su zauzeta ista takva pravna stajališta te je naglasila da  promjena opisane pravne prakse dovodi u pitanje sav dosadašnji trud jedinica lokalne samouprave u njihovom nastojanju da riješe i urede pitanje vlasništva nekretnina koje se nalaze unutar granica njihove nadležnosti.

Gradonačelnik Vitasović naglasio je da bi posljedice koje iz tako zauzetog pravnog stajališta mogu proizaći nanijele ogromnu štetu svim jedinicama lokalne samouprave i unijele pravnu nesigurnost te je istaknuo: „To se osobito ogleda u činjenici da se ovakvim odlukama otvara mogućnost postavljanja obvezno pravnih zahtjeva za isplatom svih iznosa koje su jedinice lokalne samouprave na cijelom području Republike Hrvatske uprihodovale raspolaganjem nekoliko desetaka tisuća nekretnina tijekom svih ovih dvadeset i pet godina, dok je navedena sudska odluka koja na ovako nepromišljen način tumači pravo vlasništva kao ustavnu kategoriju protivna svim načelima pravnoga poretka te za sobom povlači katastrofalne posljedice.“